Porijeklo poznatog hodočasničkog mjesta Maria Weißenstein (koje se nalazi na oko 1530 m nadmorske visine) seže u 1553. godinu, kada se Djevica Marija ukazala planinskom seljaku Leonhardu Weißensteineru i on je nakon toga ozdravio od svoje bolesti.Kako bi mu iskazala zahvalnost, zamolila ga je da sagradi kapelicu u koju bi vjernici mogli odlaziti i moliti se za nju. No, prvobitna kapelica ubrzo se pretvorila u prepuno hodočasničko mjesto i zbog toga je bilo potrebno izgraditi pravu crkvu.Bazilika, kakvu danas poznajemo, završena je 1654. godine i prekrasan je primjer baroknog stila.Crkva ima originalnu kapelu, koju je sagradio L. Weißensteiner, glavni oltar, koji je obložen kovanim zlatom i srebrom, prekrasne freske na lukovima (izradio Adam Mölk), bočne oltare koje je izradio Pußjägers, kao i različita druga umjetnička djela A. Silbera i F. Haidera. Tu je i kip ožalošćene Madone s mrtvim sinom koji joj leži u krilu, kojemu se i danas posebno klanjaju brojni posjetitelji.Za ulazak u crkvu potrebno je proći kroz dvoranu u kojoj se čuvaju stotine zavjetnih znakova, a odmah do crkve nalazi se kapelica svetog Peregrina Lasiosija, zaštitnika oboljelih od raka.