Sat sudnjeg dana

Sat Sudnjeg dana je metafora koja predstavlja koliko je čovječanstvo blizu samouništenja, zbog nuklearnog oružja i klimatskih promjena. Kazaljke na satu postavlja Bilten atomskih naučnika, grupa koju su formirali naučnici Manhattan Project na Univerzitetu u Čikagu koji je pomogao u izgradnji atomske bombe, ali je protestovao da je koristi protiv ljudi.Upozorava koliko je metaforičkih "minuta do ponoći" čovječanstvu ostalo. Svake godine postavlja Bulletin of the Atomic Scientists, ima za cilj da upozori javnost i inspiriše akciju.Kada je stvoren 1947. godine, postavljanje sata Sudnjeg dana bilo je zasnovano na prijetnji nuklearnog oružja, koje su naučnici iz Biltena smatrali najvećom opasnošću za čovječanstvo. Bilten je 2007. godine počeo da uključuje katastrofalne poremećaje zbog klimatskih promjena u svoja odlučivanja.Najdalje je sat bio postavljen na 17 minuta do ponoći, 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza i potpisivanja Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja. Donedavno, najbliže što je ikada bilo postavljeno bilo je dva minuta do ponoći - prvo 1953., kada su i SAD i Sovjetski Savez testirali termonuklearno oružje, a zatim 2018., navodeći "slom međunarodnog poretka" nuklearnih aktera, kao i kontinuirani nedostatak aktivnosti na klimatskim promjenama.Zatim, 2020., sat se pomerio najbliže što je ikada bio: 100 sekundi do ponoći.Sat Sudnjeg dana nalazi se u uredima Biltena na adresi 1307 E. 60th St., u predvorju Keller centra, gdje se nalazi škola javne politike Harris Univerziteta u Čikagu.